Klamatske alge rastu u prirodnom okruženju i ne uzgajaju se. Za razliku od uzgajanih algi, rastu tokom cijele godine. Njihovo preživljavanje zavisno je od njihove sposobnosti razmnožavanja i prilagođavanja promjenama okolice. Genetski se s njima ne da manipulirati i ne mogu se uzgajati. Sve što se uzgaja ima idealne uvjete za razmnožavanje, ali na ovaj račun također razvija i manje aktivnih tvari.
Klamatske alge Nutrigea sakupljaju krajnje brižljivo, na više razina provjeravaju njenu kvalitetu i prerađuju je po hladnom refrakcijskom postupku – na vrlo niskoj temperaturi (Refractance Window) – nakon čega alge zadržavaju maksimalnu prehrambenu vrijednost i energijski naboj. Helatne veze na ovaj način ostaju neoštećene.
Nutrigea je za klamatsku algu, koju koristi u svojim proizvodima, dobila certifikat organizacije USA OTCO o ekološki besprijekornoj proizvodnji i preradi, pri čemu se radi o jedinom američkom certifikatu kojeg priznaje Europska unija.
Veoma su bogate vitaminima, mineralima i ostalim hranljivim tvarima u uravnoteženim omjerima. Klamatska alga sadrži više od 100 neophodno potrebnih hranljivih tvari koje organizam može apsorbirati. Prehrambeno istraživanje potvrdilo je da je kod hranljivih tvari najvažnije načelo sinergije: što je veća raznovrsnost hranljivih tvari, tim lakše i u većoj mjeri ih tijelo apsorbira; tako se povećava njihovo djelovanje i dovoljne su već u manjim količinama. Klamatska alga najbolje ispunjava zahtjeve opisanog načela.
Za razliku od drugih algi, klamatska alga posjeduje za naš organizam probavljiv stanični zid. Za klamatsku algu možemo reći da je njen stanični zid iz tvari slične glikogenu i da se u našem organizmu zbog toga može apsorbirati i iskoristi čak 97% alge, što je i najviše u usporedbi s razvijenijim biljkama. Hranljive tvari se na taj način, bez preopterećenja probavnog sustava, u organizam čovjeka resorbiraju na jednostavan i brz način. Hranljive tvari klamatskih algi su zbog toga dostupne i djeci, trudnicama, bolesnicima i starijim osobama.
Proizvode iznimno važne masne kiseline vrste omega-3, na što ih podstiču hladne zime i tristo dana godišnje obasjanih suncem na Gornjem jezeru Klamath, koje algama nudi dovoljno svjetlosti za fotosintezu.
Klamatske alge sadrže biološki aktivan vitamin B12 biljnog izvora– odgovoran za nastanak crvenih stanica u krvi i za dobro djelovanje živčanog sustava. Za usporedbu možemo reći da je u klamatskoj algi sedam puta više vitamina B12 nego u svježim jetrima. To je veoma važno i za vegetarijance, kojima često nedostaje ovog vitamina.
Sadrže 53 % – 62 % lako probavljivih proteina – bjelančevina, zbog čega se svrstavaju među visokokvalitetnu hranu (2x više nego u soji, 3x više nego u goveđem mesu, ribama i jajima).
Struktura aminokiselina u klamatskim algama slična je ljudskim aminokiselinama. Većina hrane sadrži lipoproteine, koje tijelo, prije no ih upotrijebi, mora pretvoriti u glikoproteine. Klamatske alge sadrže glikoproteine i ugljikohidrate u obliku koje tijelo može iskoristiti bez specijalne prerade, zbog čega mu nije potrebno koristiti probavne energijske zalihe. Zbog toga već male količine unesenih algi imaju veliki učinak na tijelo.
Izvor su bogate palete neuropeptidnih prekursora, koji povezuju porušenu ravnotežu metabolizma, koja se neprestano ruši zbog kroničnog stresa živčanih stanica.
Klamatske alge spadaju među slatkovodne alge, koje se razlikuju od morskih po maloj koncentraciji organski vezanog joda, zbog čega pri konzumaciji preporučenih 1- 6 g algi dnevno nema opasnosti od poticanja djelovanje žlijezde štitnjače.